KULTURNO POVIJESNE ZNAMENITOSTI

Zadar je pun znamenitosti , a neke od njih su posebne u svijetu...

CRKVA SV. DONATA

Crkva se do 15. stoljeća nazivala crkva sv. Trojstva, a od tada nosi ima Sv. Donat po biskupu koji ju je dao sagraditi. Crkva Sv. Donata najvrijedniji je spomenik predromaničkog graditeljstva ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj i simbol grada Zadra, a zbog osebujnog oblika jedna od najznačajnijih takve vrste u Europi. Po svojoj gruboj monumentalnosti, visina 27 metara, neobičnom cilindričnom obliku i dvostrukim unutrašnjim prostorom ističe se originalnošću bez nekih izravnih izvora. Veći dio arhitektonskog ukrasa antičkog su podrijetla i potječu uglavnom s porušenog rimskog foruma.
Zbog njezinih izvanrednih akustičnih karakteristika danas se koristi za različite glazbene programe.


KATEDRALA SV. STOŠIJE

Zadarska katedrala sv. Stošije je trobrodna romanička građevina, ujedno i najveća crkva u Dalmaciji. Sagrađena je u dva navrata, u 12. i 13. st., sa sačuvanom starijom iz 9. i 11. st., uzdignutu na mjestu starokršćanske bazilike. Počeci gradnje zadarske katedrale sežu u 4. ili 5. st.


CRKVA SV. ŠIME

Ranokršćanska crkva sv. Stjepana Prvomučenika promijenila je titular 1632. godine, otkad se u njoj čuvaju moći najpopularnijeg zadarskog sveca - Sv. Šime.
Izvorno je sagrađena već u V. stoljeću kao trobrodna bazilika s polukružnim istaknutim svetištem na istočnoj strani. Crkva je već od srednjeg vijeka više puta pregrađivana.


CRKVA I SAMOSTAN SV. MARIJE

Ženski benediktinski samostan sv. Marije u Zadru nalazi se uz istoimenu crkvu na istočnoj strani nekadašnjeg rimskog foruma. Samostan je uz već postojeću crkvu 1066. godine osnovala Čika, pripadnica zadarske petricijske obitelji Medijevaca i po majci sestra hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. Čika je u samostanu osigurala visoke kraljevske počasti. Ulazeći kao redovnica u samostan je s ostalim dragocjenostima donijela i dva himnarija i jedan časoslov. Oba su nažalost izgubljena, no sačuvan je Čikin časoslov i čuva se u Bodleyankoy knjižnici u Oxfordu. Taj rukopis nije samo najstarija sačuvana knjiga te vrste u svijetu, već sadržava zanimljive književne sastave, prekrasne sitnoslikarije i niz notnih zapisa popijevaka iz Čikinih vremena.
Stalna izložba crkvene umjetnosti, poznatija kao Zlato i srebro Zadra, s predmetima koji datiraju od 8. do 18. stoljeća, jedna je od najvrjednijih u Hrvatskoj.


GRADSKE ZIDINE, UTVRDE I VRATA

Tijekom prošlosti kroz gradske su zidine probijena mnoga vrata, pa ih je prema povjesničarima bilo čak tridesetak. Neka od njih zidana su u razdoblju ratova, dok su neka srušena pri obnovi fortifikacija ili trajno uklonjena zajedno s rešenjem dijela gradskih zidina 1874. godine. Ipak, sačuvano je ukupno osam gradskih vrata, koja i danas predstavljaju sporne između povijesne jezgre grada omeđene zidinama i ostalih dijelova grada te mora i obala oko nje. Na sjevernom dijelu grada već je postajao zasebni Kaštel, utvrda odvojena lancem od samoga grada, čija je uloga bila nadzor nad ulaznom lukom. Početkom 15. stoljeća, Mlečani su izgradili još jedno uporište, Citadelu, u južnom uglu gradskih zidina. Od Citadele, duž jugozapadne i sjeverozapadne strane grada, sve do Kaštela pruža se porporela - nasip kamenja od razine morske površine, koji je brodovima onemogućavao približavanje gradskim zidinama. Opasnost od turskih osvajanja potaknula je ubrzanu izgradnju novih gradskih utvrda, pa se 1537. godine započelo s intenzivnom gradnjom novog renesansnog fortifikacijaskog sustava, čime je djelomično uništena dotadašnja srednjovjekovna obrambena struktura, pa cijelo srednjovjekovno predgrađe Zadra - Varoš Sv. Martina. Od samog početka na tim su redovima bili angažirani glavni inžinjer Mletačke Republike, Michele Sanmicheli i njegov nećak Giangirolamo.
U lučici Foša prema nacrtima Michelea Sanmichelija 1543. godine sagrađena su i Kopnena vrata - tadašnji glavni ulaz u grad i remek djelo renesansne arhitekture.
U blizini mosta na sjevernoj strani nalaze se i neorenesansna Nova vrata.
Iz gradske luke prema gradskoj tržnici vode Vrata Sv. Roka u čijoj su blizini u srednjem vijeku bila i Vrata sv. Marije ili Vrata od arsenala, a nešto dalje, na mjestu ribarnice, i Klaonička vrata.
Između trajektne luke i tržnice nalaze se Morska vrata (poznata i kao Vrata sv. Krševana prema obližnjoj crkvi posvećenoj tom zadarskom zaštitniku), sagrađena 1573. godine u čast pobjede kršćanske vojske nad Turcima u Lepantu.
Dalje na zapadu, na mjestu ranijih srednjovjekovnih dolaze Vrata sv. Dimitrija koja su dugo bila zidana i otvorena tek 1873. godine, a neposredo uz Arsenal nalaze se i Lančana vrata, otvorena za vrijeme austrijske vlasti 1877. godine, također na mjestu srednjovjekovnih, lančanih, po kojima se i danas zovu.